Molimo upišite datum rođenja
POTVRDI

1854

Naša povijest

Trgovac, poduzetnik i dobrotvor

Naša priča započinje davne 1854. godine kada je mađarski barun Nikola Vranyczany sagradio posebnu zgradu „Perhovo“, novu pivovaru u gradu Dubovcu. Proizvodnju su vješto organizirali barunovi zakupnici, a svekoliko je građanstvo pohodilo pivnicu u sklopu pivovare sve do 1880-tih godina. U to vrijeme, posao je pokazivao sve slabije znakove života te se pivovara naposljetku pretvorila u tvornicu glinenih peći i drugih glinenih proizvoda.

1896

Naša povijest

Novi početak

 Od 1896. do 1903. godine, ponosni vlasnik pivovare, bio je Đuro Aschenbrenner. Pivnica je neko vrijeme poslovala pod njegovim imenom, ali uskoro ju snalaze teškoće zbog jačanja konkurencije te nametanja potrebe za industrijalizacijom proizvodnje. Pivovaru, stoga, kupuje društvo dioničara u koje se ubrajaju ugledni Karlovčani, ali njoj se pridružuju i pivovare iz Graza i Zagreba. Đurin posao 1908. godine preuzima Vilim Wambrechtshammer koji je zanat izučio u Njemačkoj i Austriji. Zahvaljujući njemu, pogon se širi, a podignute su i varionica te Tvornica umjetnog leda. Vilim Wambrechtshammer s vremenom postaje većinski vlasnik pa je tako i pivovara od 1918. poslovala pod njegovim imenom.

1962

Naša povijest

Novi zamah u proizvodnji

Nakon uspješne investicije 1962. godine i zatvaranja Sladare, novo vodstvo Pivovare donijelo je odluku o povećanju kapaciteta proizvodnje sa 120.000 hl na 250.000 hl godišnje. Samim time, Pivovara se počinje širiti i modernizirati te iz poluzanatske prerasta u pravu suvremenu tvornicu. Osim različitih vrsta piva, sedamdesetih se godina počinju proizvoditi i bezalkoholna pića poznata kao Jupi i Cockta čija je proizvodnja dostigla rekordnih 1.560.000 boca. Dobiveni vjetar u leđa dao je rukovodećima puno za razmišljati, budući da su već 1965. godine počeli razmatrati moguće povećanje kapaciteta Pivovare.

1971

Naša povijest

Zagrebačke pivovare Zagreb

Karlovačka pivovara je 1. siječnja 1971. godine ušla u integraciju sa Zagrebačkom i Daruvarskom pivovarom, a one od tada zajednički posluju pod nazivom „Zagrebačke pivovare“ Zagreb. Ovo je udruženje jedno vrijeme bilo izuzetno plodonosno za Karlovačku pivovaru uslijed povećane proizvodnje i broja zaposlenih, povećanja asortimana bezalkoholnih pića, a čak se investiralo i u proširenje voznog parka namijenjenog za kamione koji su prevozili pivo i slad. Ipak, nakon razdruživanja 1977. godine, Karlovačka pivovara ponovno djeluje samostalno.

1984

Naša povijest

Dani piva

Na 130. obljetnicu postojanja Pivovare, rodila se ideja da grad Karlovac i Karlovačka pivovara zajednički organiziraju višednevnu pivarsku svečanost koja bi bila promotivnog karaktera za Karlovac, ali i za Karlovačku pivovaru. Tako su nastali „Dani piva” koji od 1984. godine pa sve do danas na poseban način slave grad Karlovac i Pivovaru te ih na taj način čine prepoznatljivima.

1986

Naša povijest

Vjetar u leđa

Osamdesetih godina Pivovara nastavlja s uspješnim investicijama te ostvaruje svoj cilj od proizvedenih milijun hektolitara piva i 100.000 hektolitara bezalkoholnih pića. Također, izdvajaju se značajna sredstva za promotivne svrhe, a Međunarodna komisija za ocjenjivanje kvalitete proizvoda u Bruxellesu dodijelila je Karlovačkoj pivovari zlatne medalje „Monde Selection“ za kvalitetu piva. U ovom desetljeću velikih uspjeha, važno je istaknuti 1986. godinu kada je Karlovačko pivovara dostigla veću proizvodnju i prodaju od Zagrebačke, a taj se trend nastavio sve do 1996. godine.

2003

Naša povijest

Postajemo dio HEINEKEN obitelji

Početak novog milenija donio je mnoge novosti, a jedna od najvažnijih dogodila se 2003. godine kada je pivarska korporacija HEINEKEN otkupila vlasnički udio od Southern Breweries Establishmenta, a do 2005. i dionice ostalih dioničara čime je postala stopostotni vlasnik Pivovare. Tako je Karlovačka pivovara 2014. godine službeno promijenila ime u HEINEKEN Hrvatska, a 2015. dobivamo i brončanu nagradu za napredak u upravljanju proizvodnjom, što je apsolutno priznanje i potvrda kvalitete rada svih zaposlenika u proizvodnji naše Pivovare.

2004

Naša povijest

Prvo pivo bez ijednog promila

Prvo hrvatsko pivo bez ijednog promila alkohola ugledalo je svjetlo dana 2004. godine. Premda priča o bezalkoholnom pivu počinje još 1994. godine u Karlovačkoj pivovari uspješnim lansiranjem Karlovačko Rally piva, ono je tada sadržavalo 0,5% alkohola. No, korištenjem vrhunske tehnologije i znanja, deset godina kasnije smo proizveli Karlovačko Rally 0,0% koje je uspjelo zadržati vrhunsku kvalitetu, aromu i okus bez ijedne kapi alkohola. Tako smo svim ljubiteljima piva omogućili vrhunski proizvod bez imalo alkohola kako bi u njemu mogli uživati u bilo kojim situacijama.

2009

Naša povijest

155. rođendan u novom ruhu

Karlovačko pivo je svoj 155. rođendan obilježilo u novom ruhu profinjene twist-off boce. Pivovara je atraktivnim izgledom nove ambalaže dokazala da ide u korak s najnovijim trendovima u dizajnu te je opravdala titulu jednog od vodećih imena u pivarskoj industriji. Tome je svakako pridonio novitet twist-off boce Karlovačkog piva u 0,25l i 0,33l boci s elegantnim izduženim vratom i praktičnim sistemom otvaranja.

2011

Naša povijest

Kralj piva i citrusa

U proljeće 2011. godine, Karlovačka pivovara je osvojila hrvatsko tržište Radler pivom s okusom limuna. Popularnost ovog osvježavajućeg pića je dugo prije toga bila raširena diljem cijele Europe te postoje razne varijante koje obogaćuju njegov okus, ali naše je podneblje tek tada otkrilo njegove čari. Premda su mnogi sumnjali u uspjeh ovog sada vječnog ljetnog hita, Karlovačko Radler je od samog početka, u usporedbi s ostalim pivovarama na našim prostorima, bio na vodećem mjestu ovih pivskih proizvoda sa smanjenim udjelom alkohola i citrusnom aromom.

2022

Naša povijest

Pogled u budućnost

Karlovačko pivo ima dugu tradiciju, no to je pivo koje se stalno razvija i gleda u budućnost. Naša vizija je postati najboljom pivovarom u Hrvatskoj, predvodeći tržište u održivom razvoju i oslanjajući se na temeljne vrijednosti poput poštovanja, užitka, strasti za kvalitetom, odgovornosti, učinkovitosti i otvorene komunikacije.